Zamisli da si na poziciji na kojoj treba da upravljaš gradom u uslovima klimatskih ekstrema. Šta bi ti uradio/la da stiže superćelijska oluja u tvoj grad? Ova radionica ti daje priliku da kroz interaktivnu simulaciju i timski rad vežbaš donošenje složenih odluka i razvijaš praktične veštine za suočavanje s klimatskim izazovima.
Na radionici postaješ donosilac odluka u gradu na jedan dan: timski odlučuješ o tome da li ulagati u parkove ili solarne elektrane, kako se odbraniti od poplave, i kako tvoje odluke utiču na ljude i njihov život. Na licu mesta vidiš posledice svojih odluka i učiš od ekspertkinja kroz diskusiju i refleksiju.
Scenario klimatske krize nije više naučna fantastika već naša realnost – a naš opstanak zavisi od razumevanja i veština da na ovaj izazov odgovorimo. Kroz ovu radionicu učiš kako da razmišljaš sistemski o problemima i rešavaš ih uz timski pristup.
Iskustvo ove interaktivne radionice se ne može steći putem generativnih AI, već isključivo kroz aktivno učešće u simulacijama, timski rad i praktične vežbe. Radionicu vode ekspertkinje čije znanje i praktično iskustvo pružaju podršku, povratnu informaciju i realnu perspektivu.
Sistemsko razmišljanje: kako male odluke stvaraju velike posledice kroz kompleksne sisteme.
Upravljanje resursima: balansiranje između potreba, želja i realnih ograničenja.
Klimatska pismenost: razumevanje kako klimatski ekstremi utiču na gradove i zajednice.
STEM u akciji: primena naučnih principa kroz iteraktivni proces rešavanja problema.
Timski rad: kolektivno donošenje odluka pod pritiskom i sa različitim perspektivama.
Kritičko mišljenje: prihvatanje da ne postoji jedno „savršeno“ rešenje za kompleksne probleme.
Da razumete kako pametna i održiva rešenja nastaju na preseku nauke, tehnologije i svakodnevnog života, i da postanete aktivni deo rešenja, ne samo posmatrači problema!
Stičete praktično, ne teorijsko znanje: donosite prave odluke sa pravim posledicama u simulaciji.
Timski rad: učite kroz saradnju, diskusiju i zajedničko rešavanje dilema.
Aktuelna tema: klimatske promene su ovde: saznajte šta možete da učinite da biste ih promenili.
Nije vam potrebno predznanje: radionica je dizajnirana za sve nivoe znanja koje posedujete.
Interaktivno iskustvo: zaboravite pasivno slušanje: ovde VI igrate glavnu ulogu!
Realni scenariji: svi izazovi bazirani su na stvarnim klimatskim događajima i gradskim problemima.
Podela u timove: dobijate grad, budžet i početne uslove
Donošenje odluka: birate između konkretnih opcija (solarni paneli ili zeleni park, vodosnabdevanje ili. elektrane)
Praćenje rezultata: vidite odmah kako vaše odluke utiču na sistem
„Kartice događaja“: iznenadni klimatski ekstrem ili nova prilika, kako ćete reagovati?
Diskusija i refleksija: šta smo naučili? Šta bismo drugačije uradili?
Marjana Brkić je naučnica, edukatorka i komunikatorka nauke koja se već više od decenije bavi povezivanjem obrazovanja, umetnosti, nauke i društva, sa posebnim fokusom na klimatsku akciju.
Diplomirala je molekularnu biologiju i doktorirala neuronauke na Univerzitetu u Beogradu, ali njeno pravo interesovanje pripada ekologiji i održivom razvoju. 2012. godine učestvuje u osnivanju udruženja Ekocentrik, usmerenog na ekološku edukaciju i klimatsku akciju. Jedan od prepoznatljivih projekata Ekocentrika bio je Reciklašar — prodajni vašar reciklažne umetnosti koji je spajao kreativnost i održivost.
Kroz rad u Centru za promociju nauke, Marjana kreira brojne naučno-umetničke i obrazovne sadržaje o klimatskoj pismenosti, verujući da nauka mora biti pristupačna svima — jer klimatske promene se tiču svih nas!
Ljubica Slavković je urbanistkinja i edukatorka koja se već više od deceniju bavi razvojem obrazovnih i javnih programa. Kroz svoj rad povezuje znanje iz oblasti urbanog razvoja sa svakodnevnim iskustvima građana, kako bi procesi oblikovanja gradova bili jasniji i razumljiviji svima.
Doktorantkinja je na Arhitektonskom fakultetu Unverziteta u Beogradu, gde je aktivna članica naučno-istraživačkih laboratorija, s iskustvom saradnika u nastavi. Vodi ekspertske timove i projekte u oblasti urbanog razvoja i obrazovanja. U svom radu bavi se pitanjima kako gradovi funkcionišu, kako se donose odluke o javnim prostorima i na koji način različiti izbori utiču na kvalitet života u gradu, kao i kako da ih zajedno pravimo.